U Nacionalnom parku Krka održana uvodna konferencija projekta „LIFE CONTRA Ailanthus“

  Datum objave: 24.05.2021, 16:00h

Strategija EU za bioraznolikost do 2030. postavila je za cilj smanjenje za 50 % broja vrsta ugroženih invazivnim stranim vrstama, što će iziskivati veliki napor i brojne aktivnosti u razdoblju koje je pred nama. Osim na bioraznolikost, invazivne strane vrste imaju negativan utjecaj na zdravlje ljudi i gospodarstvo. Drvo pajasen jedna je od takvih vrsta, pa će njegovo uklanjanje iz područja obuhvaćenih projektom biti izravan doprinos očuvanju prirodne i kulturne baštine Dalmacije. Ponosni smo na to da je pod vodstvom Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja osmišljen i pripremljen projekt koji je, od preko četiristo projekata iz cijele Europske unije prijavljenih na LIFE poziv 2019., ušao, kroz neovisnu recenziju i ocjenjivanje, među 10 % onih kojima je odobreno financiranje“, kazao je ministar gospodarstva i održivog razvoja dr. sc. Tomislav Ćorić.

Projekt se financira kroz Program LIFE, instrument Europske unije namijenjen financiranju aktivnosti na području zaštite okoliša, prirode i klime, provodit će ga Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, a projektne aktivnosti trajat će četiri i pol godine.

Invazivne strane vrste jedna su od glavnih prijetnji bioraznolikosti. Dosad je u Hrvatskoj zabilježeno oko devetsto stranih vrsta, a dio njih je invazivan. Na popisu invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u Uniji trenutno se nalazi šezdeset šest vrsta, od kojih su u Hrvatskoj zabilježene dvadeset tri, a pajasen ili 'rajsko drvo' jedna je od njih“, istaknuo je dr. sc. Aljoša Duplić, ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, i dodao: „Karakterizira ga izuzetno brzi rast, prilagodljivost na različite ekološke uvjete i visoka sposobnost razmnožavanja i širenja, pa, primjerice, jedno zrelo žensko stablo godišnje proizvede tristo dvadeset pet tisuća krilatih plodova, koji se vjetrom i vodom lako prenose na velike udaljenosti. Nažalost, zbog toga su njegovo uklanjanje i kontrola zahtjevni, dugotrajni i skupi, ali nužni. Najjeftiniji i najučinkovitiji načini borbe protiv invazivnih stranih vrsta jesu edukacija i prevencija.“

Projektom je planirano uspostavljanje kontrole nad invazivnim stablom pajasenom u mediteranskoj regiji Hrvatske: u dvama područjima ekološke mreže Republike Hrvatske (HR2000918 Šire područje NP „Krka“ i HR2001364 JI dio Pelješca) i u gradovima s povijesnom jezgrom (Stonu, Malom Stonu i Dubrovniku). Osim JU „NP Krka“, partneri na projektu su Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije i Vrtlar d.o.o. iz Dubrovnika.

U Dubrovačkoneretvanskoj županiji pajasen je zabilježen na području cijele županije, uključujući i otoke i poluotok Pelješac. Prema kazivanjima starijih mještana, na Pelješac je donesen oko 1900. godine kao ukrasna biljka, te se pretpostavlja da je potkraj 19. stoljeća donesen i na šire područje Dubrovačko-neretvanske županije. Duž cijelog obalnog područja, uz Jadransku magistralu, u mjestima i gradovima te na otocima, pajasen je zabilježen kao vrlo agresivna vrsta koja potiskuje autohtone vrste, nepovratno mijenja izgled krajobraza i narušava stabilnost ekosustava nanoseći neprocjenjivu štetu“, rekla je Marijana Miljas Đuračić, ravnateljica Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije.

Pajasen (Ailanthus altissima (Mill.) Swingle) je stablo porijeklom iz istočne Azije, koje se od 18. stoljeća sadilo diljem svijeta za potrebe hortikulture, a danas se smatra jednom od najinvazivnijih biljnih vrsta u Europi. Pajasen istiskuje zavičajnu vegetaciju i smanjuje bioraznolikost, štetnik je u poljoprivredi, izaziva alergiju kod ljudi te uništava kulturnu baštinu i druge građevine svojim izuzetno jakim korijenovim sustavom. Vrsta se nalazi i na popisu invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u Europskoj uniji. U Hrvatskoj je pajasen široko rasprostranjen, ali posebno ugrožava zaštićena staništa i vrste u mediteranskoj regiji.

Očuvanje kulturne baštine i prirodnih ljepota našeg kraja treba biti obveza svih nas, jer one oblikuju naš identitet i svakodnevni život. Uz veliki broj stručnjaka za hortikulturne djelatnosti u svojim redovima, imamo i vrlo dobar tim za provedbu projekta, stoga očekujem uspješne rezultate“, kazala je Alma Majstorović, direktorica tvrtke Vrtlar d.o.o. iz Dubrovnika, poduzeća za javno zelenilo i hortikulturu.

Glavni očekivani rezultati projekta „LIFE CONTRA Ailanthus“ jesu poboljšanje statusa očuvanja Natura 2000 stanišnih tipova, očuvanje kulturne baštine, sprječavanje daljnjeg širenja invazivne strane vrste i razvoj nacionalnog protokola.

Pajasen je problem i na području Nacionalnog parka „Krka“, čiji su temeljni fenomen sedrene barijere. Zbog dosadašnjeg iskustva s uklanjanjem pajasena na pokusnim plohama, Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ nastavlja s njegovim uklanjanjem i kroz ovaj projekt. Cilj je pronaći najefikasniju metodu njegova uklanjanja i dugoročnim upravljanjem i monitoringom postići kontrolu nad tom vrstom. S ciljem dugoročnog i održivog upravljanja sedrenim barijerama na Skradinskom buku, Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ već je 2017. godine počela provoditi interdisciplinarni znanstveni projekt „Upravljanje i održavanje makrovegetacije na Skradinskom buku – izrada multikriterijskog modela održivog upravljanja“.

Na Skradinskom buku je tada izabrana testna ploha površine 8 000 m², na kojoj su izvršena snimanja i inventarizacija vegetacije, nakon čega je počelo uklanjanje pajasena. Nakon uklanjanja pajasena aktivirali su se stari tokovi, na kojima se nastavio pratiti prirast sedre, dinamika formiranja novih biljnih i životinjskih zajednica potrebnih za rast iste i fizikalno-kemijski parametri vode. Podaci koji su već dobiveni govore o važnosti dugoročnog održivog upravljanja makrovegetacijom. Ovaj projekt uključuje veliki broj znanstvenika iz različitih područja koji je već rezultirao i rezultirat će brojnim stručnim radovima“, zaključila je ravnateljica Javne ustanove „Nacionalni park Krka“ Nella Slavica.