Tvrđava sv. Nikole uvrštena je na UNESCO-ov Popis svjetske kulturne baštine pod zajedničkom nominacijom "Obrambeni sustavi Republike Venecije 16. i 17. stoljeća", čija je posebnost u tome što se njene komponente nalaze u tri mediteranske države, a čine ju utvrđeni gradovi Peschiera del Garda, Bergamo i Kotor, grad-tvrđava Palmanova, obrambeni sustav grada Zadra i pojedinačna vojna utvrda - Tvrđava sv. Nikole.
,,Priznanje UNESCO-a nam je donijelo taj dobar osjećaj ponosa i entuzijazam, ali i ogromnu obvezu očuvanja baštine, koliko kulturne dakle, same tvrđave toliko i prirodne koja je okružuje, jer čitavi Kanal sv.Ante, pa tako i Značajni krajobraz Kanal-Luka postaju njenom buffer zonom s posebnim regulacijama koje propisuje UNESCO'', kazala je ravnateljica Javne ustanove Priroda Šibensko-kninske županije mr. sc. Anita Babačić Ajduk.
Kanal sv. Ante u kojem se nalazi Tvrđava sv. Nikole uživa višestruku zaštitu; pomorsko je dobro, kontaktna - buffer zona spomenika pod zaštitom UNESCO-a, dio zaštićenog prirodnog područja Značajni krajobraz Kanal-Luka u Šibeniku te dio ekološke mreže Natura 2000 Ušće Krke.
Upravo ovo zaštićeno područje jedinstveni je primjer integralnog i održivog upravljanja prirodnom i kulturnom baštinom koje na ovom prostoru nije moguće odvojiti. O tome je govorio dr. sc. Aljoša Duplić ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Republike Hrvatske.
Šibensko – kninska županija, putem Javne ustanove Priroda, upravlja Značajnim krajobrazom Kanal – Luka u Šibeniku i Tvrđavom svetog Nikole.
,,Tvrđava sv. Nikole svojevrsno je graditeljsko čudo koje je 2017. godine zaštićeno, a sada nastavljamo s procesom zaštite, ujedno joj udahnjujući novi život.", kazao je župan Šibensko-kninske županije, dr.sc. Marko Jelić, zahvalivši i čestitavši svima koji su dali svoj doprinos u realizaciji ovog projekta.
Uspješno je završen EU projekt ,,Turistička valorizacija Tvrđave sv. Nikole u Kanalu sv. Ante'', koji je obuhvaćao pripremu kompletne dokumentacije za sanaciju i revitalizaciju tvrđave.
Jedan od bitnih dokumenata je prijedlog Plana upravljanja kulturnom baštinom za Tvrđavu sv. Nikole čiju je izradu vodio Institut za turizam. Izrađen je i Akcijski plan upravljanja posjetiteljima za cijeli prostor Značajnog krajobraza Kanal-Luka u Šibeniku koordiniran od strane Grgurević i partneri d.o.o. za planiranje i projektiranje.
Predsjednik Nacionalne komisije ICOMOS-a, Miljenko Domijan govorio je o procesu izrade prijedloga za upis tvrđave na Popis svjetske baštine niza "Obrambenih sustava na teritoriju nekadašnje Republike Venecije u razdoblju od 15. do 17. stoljeća", kao zajedničkog prijedloga Italije, Hrvatske i Crne Gore koji je bio je dug i izazovan.
Uzvanicima se obratio i dugogodišnji pročelnik šibenskog Konzervatorskog odjela, mr. sc. Josip Ćuzela, koordinator za upis Tvrđave na UNESCO-ov Popis svjetske kulturne baštine, a voditeljica Odjela za graditeljsku baštinu Hrvatskog restauratorskog zavoda Ana Škevin Mikulandra održala je detaljnu prezentaciju o istraživanjima tvrđave i pripremi dokumentacije za njenu daljnju sanaciju i revitalizaciju.
Nakon prezentacije za uzvanike je bio organiziran posjet brodom Tvrđavi sv. Nikole uz pratnju interpretatora i multimedijalne vodiče, a na povratku u Šibenik posjetili su i budući posjetiteljski centar u uvali Minerska.