Počast žrtvama Kijeva došao je odati i predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović, kao i izaslanik predsjednika Vlade RH Gordan Hanžek, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje te državni tajnik u Ministarstvu branitelja Darko Nekić.
Komemoracija je započela polaganjem vijenaca na mjestu pogibije hrvatskog branitelja Frane Jurića Arambašića.
Potom je položen vijenac kod centralnog križa "Raspeti kijevski Krist", ispred crkve svetog Mihovila. Okupljenim sudionicima komemoracije obratili su se: predsjednik Udruge veterana i dragovoljaca Domovinskog rata g. Marinko Čavka, organizator komemoracije, kao i načelnik Općine Kijevo Martin Ercegovac te dvojica državnih tajnika.
Na komemoraciji je sudjelovao i župan Šibensko-kninske županije dr.sc. Marko Jelić.
"Ovo je mjesto doživjelo velika razaranja, kojih se i ja osobno jako dobro sjećam. Ubijani su ljudi, uništena je crkva, pokušalo se zatrti postojanje Kijeva i Kijevljana. Međutim, nitko ne može zatrti postojanje ljudi koji su opstali ispod najvećeg vrha Hrvatske, omeđeni dvjema najvećim rijekama Dalmacije, jer oni su prije svega borci. A borci se nikad ne prestaju boriti.", kazao je župan Šibensko-kninske županije, poručivši kako je važno sjećati se, ali i nakon svega oprostiti. "Oprost je vezan uz prošlost, a sjećanje uz budućnost.", zaključio je župan dr. sc. Marko Jelić.
Na današnji dan 1991. godine, nakon nekoliko dana herojskog i bespoštednog otpora, Kijevo je palo u neprijateljske ruke. Tijekom okupacije Kijeva, četnici su zvjerski ubili 14 civila. Ostalo stanovništvo je prognano, a selo razrušeno i spaljeno. U borbama za Kijevo zarobljeno je 70 pripadnika obrane mjesta. Veći broj starijih i nemoćnih osoba ostao je u Kijevu te je bio izložen brutalnom maltretiranju srbočetničke vojske.
"Narod Dalmatinske zagore u ratu se silno napatio. Međutim, niti ovi ljudi na sebe, niti itko na njih gleda kao na žrtve. Na njih se gleda kao na uzvišene pobjednike, što oni i jesu. Europska civilizacija i Europska unija, kojima naša zemlje pripada, temeljene su na kulturi praštanja, na pomirbi i pravu na novi početak. Nikad ne smijemo zaboraviti što se dogodilo, ali moramo oprostiti i dati si pravo na novi početak, za bolju budućnost.", kazao je predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović, naglasivši kako je budućnost ovog mjesta u Parku prirode Dinara.
"Sjedište Parka prirode treba biti u Kijevu. To je njegova prilika za pravi gospodarski uzlet, za turizam, za ozbiljnu zaradu. Živjelo Kijevo i živio park prirode Dinara sa sjedištem u Kijevu!", kazao je predsjednik Milanović.