Centralizacijom sredstava za pomorsko dobro jadranske županije gube i do 40 milijuna kuna. Župani smatraju kako je postojeći model upravljanja morskim lukama učinkovit i ne treba ga mijenjati
Jadranski župani, uz podršku Hrvatske zajednice županija, još jednom su uputili Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture mišljenje i primjedbe na Nacrt prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. Novim prijedlogom Zakona, koji bi se početkom iduće godine trebao naći u Saboru, predviđa se da županije i dalje upravljaju pomorskim dobrom, no dio dosadašnjih sredstava bi se preusmjerio u državni proračun. Budući da dosadašnji model upravljanja daje dobre rezultate, predstavnicima jadranskih županija stoga je neprihvatljivo da prihodi od pomorskog dobra nisu više u nadležnosti lokalnih jedinica na čijem se području pomorsko dobro i nalazi.
Novim Zakonom, jadranske županije izgubile bi i do 40 milijuna kuna prihoda, odnosno od dosadašnjih 33 posto prihoda od koncesija, županiji ostaje 20 posto uz daljnju obvezu sanacije pomorskog dobra te 100 posto od naknada za korištenje pomorskog dobra, oko 20 milijuna kuna, u cijelosti odlazi u državni proračun.
Tako primjerice, bez sredstava od koncesije Primorsko – goranska županija ostaje bez 5 milijuna kuna, Istarska županija oko 2,5 milijuna kuna, Zadarska oko 2,2 milijuna kuna, Šibensko – kninska 1,7 milijuna kuna, Splitsko – dalmatinska bi ostala prikraćena za 3 milijuna, a Dubrovačko – neretvanska za 2,6 milijuna kuna.
"Smatram da su županije do sada kvalitetno upravljale i štitile pomorsko dobro, vodeći računa o lokalnim interesima i što je najvažnije svaka županija ima jedinstvenu politiku na cijelom području pomorskog dobra. Stoga ne vidim smisla u ovakvoj centralizaciji sredstava od pomorskog dobra u državni proračun, jer sredstva uprihođujemo i raspoređujemo tamo gdje su nastala, na području županije. Ovakav način rušenja sustava koji funkcionira, za sve jadranske županije je neprihvatljiv", istaknuo je šibensko-kninski župan Goran Pauk.
"Mi smo primili nacrt prijedloga i nažalost nismo s njim zadovoljni. Moramo reći da je najnoviji nacrt, bojimo se, lošiji nego je bio prethodni na kojeg smo također imali brojne primjedbe. Radi se ovdje o razvlašćivanju županija koje po nama nije opravdano. Županije su do sada koncesionirale pomorsko dobro na obalnom području, radile su to dobro. Sada se predviđa da to obavljaju gradovi i općine. Mi imamo brojne male općine koje su na pomorskom dobru i sasvim sigurno ne mogu obaviti taj posao tako da mislim da je to veliki propust ovoga nacrta i da u tome ga svakako treba popraviti", kazao je dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić.
Županije se, između ostalog, i u upravljanju pomorskim dobrom nameću kao institucije koje na teritorijalno najprihvatljiviji način vodi brigu, upravljaju i zaštićuju pomorsko dobro, surađujući s gradovima i općinama na svom području te sufinancirajući projekte izgradnje i održavanja lučkih i vanlučkih područja pomorskog dobra.