Jučer je na otoku Žirju održana 9. sjednica Otočnog vijeća kojoj je predsjedavao državni tajnik za more Branko Bačić. Pored članova Otočnog vijeća, sjednici su nazočili i pomoćnik ministra za otočni i priobalni razvoj Josip Borić, župan Šibensko-kninske županije Goran Pauk, gradonačelnica Šibenika Neda Klarić i Vodica Branka Juričev Martinčev, zamjenici gradonačelnice Grada Šibenika Tomislav Jukić i Tomislav Ninić, te predstavnici otočnih mjesnih odbora šibenskog arhipelaga. Na vijeću se ...
Jučer je na otoku Žirju održana 9. sjednica Otočnog vijeća kojoj je predsjedavao državni tajnik za more Branko Bačić. Pored članova Otočnog vijeća, sjednici su nazočili i pomoćnik ministra za otočni i priobalni razvoj Josip Borić, župan Šibensko-kninske županije Goran Pauk, gradonačelnica Šibenika Neda Klarić i Vodica Branka Juričev Martinčev, zamjenici gradonačelnice Grada Šibenika Tomislav Jukić i Tomislav Ninić, te predstavnici otočnih mjesnih odbora šibenskog arhipelaga. Na vijeću se raspravljalo o Izmjenama i dopunama Uredbe o uvjetima i postupku davanja koncesije za obavljanje javnog prijevoza u linijskom obalnom pomorskom prometu, prema kojima bi tehnički kriteriji umjesto dosadašnjih 45% sada iznosili 50%, a ekonomsko-financijski umjesto 55% sada bi bili 50%. Izmjene su učinjene radi postizanja primjerenog standarda i kvalitete prijevoza, kao i smanjivanja prosječne starosti brodova u javnom prijevozu u linijskom obalnom pomorskom prometu. Izmjene i dopune Pravilnika o uvjetima koje mora ispunjavati brod i brodar za obavljanje javnog prijevoza u linijskom obalnom pomorskom prometu detaljnije razrađuju institut zamjenskog broda, te dopuštaju da brodovi građeni u seriji (tzv. sister ship) održavaju liniju koju je brodar na natječaju dobio na temelju osnovnog broda. Ovakvo rješenje, s jedne strane olakšava zamjene brodova, a s druge strane ograničava korištenje zamjenskog broda vremenski i samo za slučaj remonta ili nesposobnosti osnovnog broda za plovidbu, pa nema ni značajnijih negativnih posljedica na kvalitetu prijevoza.
Raspravljano je i o Konačnom prijedlogu Strategije razvoja nautičkog turizma RH, koja je izrađena po modelu 3x15-izgradnja 15 tisuća novih vezova u idućih 10 godina na najmanje 15 novih vrsnih lokacija, te ostvarivanje prihoda od oko 15 milijardi kuna u 2018. godini. Kako planovi županija predviđaju novih 33 655 vezova, to je nužna njihova revizija, jasno prema smanjivanju broja vezova za oko 18 000. Pozicioniranje novih vezova definirat će se na temelju kriterija i instrumenata zaštite okoliša i prirode, odnosno strateške procjene utjecaja na okoliš, a u cilju održivog razvoja nautičkog turizma. Hrvatska danas ima 21 020 vezova u 70 luka nautičkog turizma, a dodajući i broj vezova u lukama otvorenim za javni promet i sportskim lukama taj broj se penje na 35 000 vezova. Nautičari su iznimno dobri potrošači koji u Hrvatskoj dnevno prosječno potroše 100 EUR s prosječnim boravkom od dva tjedna , što je dvostruko veća potrošnja u odnosu na stacionirane turiste. U prošloj je godini Hrvatsku posjetilo nešto manje od 600 000 nautičara, od kojih je uprihodovano oko 834 milijuna eura, što pokazuje da nautički turizam sudjeluje s više od 10% u ukupnom turističkom prihodu. Otočno vijeće ima 30 članova, a uz ministra Kalmetu čini ga 19 predstavnika obalno-otočnih županija, 7 predstavnika resornih ministarstva te 3 zastupnika Hrvatskog sabora. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture osnovalo je Otočno vijeće kao savjetodavno tijelo ministra radi savjetovanja pri provođenju mjera i aktivnosti ukupnoga održivog razvitka hrvatskih otoka. Za vrijeme sjednice Otočnog vijeća za predstavnike medija organiziran je obilazak vojnih objekata (sjeverna baterija Zvizdulje, te POM- Postaja obalnog motrenja) na otoku koji se namjeravaju staviti u turističku funkciju prema planovima Mjesnog odbora Žirje. Kako je pojasnio dopredsjednik MO Žirje Željko Šižgorić namjera je Žirjana formirati spomen-područje domovinskog rata u sjećanje na ratni rujan 1991., te time posebno naglasiti ulogu Žirja u obrani Šibenika, pa i Hrvatske. U tom smislu još proljetos su konkretizirani razgovori s Ministarstvom obrane RH, a očekuju kako će projekt biti realiziran već sredinom 2009. Također se planira organizirati i turističke obilaske tih lokacija, za koje postoje kontinuirani upiti. Namjera je i žirjanske topove vratiti na njihove prijašnje pozicije, a pomoć oko njihove obnove ponudio je NCP – Remontno brodogradilište Šibenik. Trenutno se 2 topa nalaze u vojnom muzeju u Zagrebu, dok su preostala 4 u vojnom skladištu u Šibeniku. Državni tajnik Bačić i pomoćnik ministra Borić sa suradnicima, a u pratnji župana Pauka i gradonačelnica Šibenika i Vodica,posjetili su i otok Kaprije gdje su s predstavnicima tamošnjeg mjesnog odbora porazgovarali o problemima tog otoka (izgradnja podmorskog cjevovoda, prometna povezanost, daljnji radovi na uređenju nerazvrstanih cesta, uređenje središnjeg trga u naselju i sjeverne rive.