Danas je šibensko-kninski župan, dr. sc. Marko Jelić, sudjelovao na otvorenju znanstvenog skupa posvećenog 500. obljetnici osnivanja gabele za sol u Mandalini, na kojem će biti riječi o važnosti Šibenika i šibenske soli u uspostavi trgovačkih odnosa između Venecije i Osmanskog Carstva.
Znanstveni skup punog naziva "Šibenik i Skradin na imperijalnom pograničju (15. – 18. st.): Uz 500. obljetnicu mletačko-osmanskog sporazuma o osnivanju gabele za sol kod Šibenika" održava se od 3. do 5. travnja u Edukacijskom kampusu Tvrđave sv. Ivana, u organizaciji Državnog arhiva u Šibeniku, Javne ustanove Tvrđava kulture Šibenik i Sveučilišta u Zadru.
Uz župana Jelića, svečanom otvorenju nazočili su izaslanica Ministrice kulture i medija te pročelnica Konzervatorskog odjela u Šibeniku, Angela Bujas, gradonačelnik Grada Šibenika Željko Burić, rektor Sveučilišta u Zadru, prof. dr. sc. Josip Faričić te ravnateljica Tvrđave kulture Gorana Barišić Bačelić, kao i brojni drugi uglednici iz kulturno-umjetničkog života grada.
- Kad razmatramo Šibenik i Skradin u kontekstu povijesti toga doba, uzimajući u obzir stratešku vrijednost šibenske soli, možemo dokučiti koliku je važnu ulogu igrala trgovina u izgradnji odnosa između Osmanskog Carstva i Venecije. Upravo istraživanja na ovom području mogu rasvijetliti istine iz kojih i dan-danas možemo i moramo učiti. Činjenica je da se, kroz povijest, više trgovalo nego ratovalo, iako povijest radije pamti sukobe i ratove nego aktivnosti tijekom mirnodopskog vremena – kazao je župan Jelić i poželio organizatorima skupa puno uspjeha u svim budućim istraživanjima.
Znanstvenim skupom "Šibenik i Skradin na imperijalnom pograničju (15. – 18. st.)" obilježava se važan datum u povijesti mletačko-osmanskih odnosa na području Šibensko-kninske županije, kada su 10. travnja 1525. godine šibenski knez Bernardin Taiapiera, mletački diplomat Pietro Zeno i osmanski emin Džafer Čelebi potpisali ugovor o ustanovljenju gabele, svojevrsnog carinskog ureda, uz skladišta soli u Mandalini. Ugovor je u značajnoj mjeri preusmjerio mletačko-osmanske odnose na širem području Šibenika i stvoreni preduvjeti za gospodarskim razvojem grada i okolice.