U utorak 24. travnja održana je sjednica Stožera civilne zaštite Šibensko-kninske županije, na kojoj je analizirano stanje sustava zaštite od požara i priprema za ovogodišnju sezonu požara. Sjednicu je vodio zamjenik župana, ujedno i načelnik Stožera civilne zaštite Nikola Blažević.
Sukladno Programu aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Republiku Hrvatsku u 2018. godini, na sjednici Stožera razmatrani su i usvojeni sljedeći dokumenti: Odluka o mjerama čuvanja i zaštite šuma, provođenja šumskog reda te zabrane loženja otvorene vatre i paljenje drvenog ugljena za šume i šumsko zemljište šumoposjednika na području Šibensko-kninske županije; Izvješće o stanju zaštite od požara na području Šibensko-kninske županije u 2017. godini; Izvješće o Provedbenom planu unaprjeđenja zaštite od požara na području županije za 2017. godinu; Provedbeni plan unaprjeđenja zaštite od požara za 2018. godinu; Plan operativne provedbe Programa aktivnosti zaštite od požara na području Šibensko-kninske županije za ovogodišnju požarnu sezonu; Plan aktivnog uključenja svih subjekata zaštite od požara na području Šibensko-kninske županije te Plan motrenja Šibensko-kninske županije u 2018. godini.
Županijski vatrogasni zapovjednik Darko Dukić, izvijestio je članove Stožera da je u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2017. godine zabilježeno 1.985 intervencija, u kojima je sudjelovalo 12.603 vatrogasca i utrošeno 51.832.425,55 kuna ili prosječno po intervenciji 26.112,05 kuna. Ukupna opožarena površina iznosi 2.905,00 ha. Tijekom 2017. godine na području Šibensko-kninska županije su bile proglašene dvije Velike nesreće u mjesecu kolovozu na prostoru općine Kistanje i grada Drniša odnosno općine Promina, te je bila zatražena pomoć od Republike Hrvatske.
Kao i prethodnih godina u dane velike opasnosti vršit će se pojačane ophodnje i motrenja radi bržeg djelovanja. Razgranata mreža dobro organiziranih vatrogasnih postrojbi u županiji organizirana je kroz četiri javne vatrogasne postrojbe, 28 dobrovoljnih vatrogasnih društava, jednom industrijskom vatrogasnom postrojbom, Državnu upravu za zaštitu i spašavanje – Intervencijska postrojba Šibenik i Hrvatsku vojsku. Tijekom ljetnih mjeseci se dodatno organiziraju pojačanja upošljavanjem sezonskih vatrogasaca u dobrovoljna vatrogasna društva i angažiranjem vatrogasnih snaga s kontinenta kao što je bio slučaj u prošlogodišnjoj požarnoj sezoni, gdje je u ispomoć s kontinenta pristiglo 245 vatrogasca.
Najveći broj vatrogasnih intervencija u prošloj godini bio je požar otvorenog prostora, što ukazuje na nedovoljnu pažnju građana i nepridržavanje Odluke o mjerama zaštite od požara na otvorenim prostorima ("Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije”, broj 9/00 i 5/08). Stoga je potrebno poduzeti jače mjere prevencije i edukacije stanovništva. Stožer civilne zaštite Šibensko-kninske županije kao i svake godine upućuje apel građanima o poštivanju Odluke Županijske skupštine o mjerama zaštite od požara na otvorenim prostorima.
Navedenom odlukom zabranjeno je loženje vatre na otvorenim prostorima (poljoprivredno zemljište, zaštićeni dijelovi prirode, šume, šumska zemljišta, zemljište u neposrednoj blizini šume, zemljište na kojem su građevine javne i poslovne namjene, obalni pojas, odlagališta otpada, gradski parkovi, okućnice i ostali otvoreni prostori) u razdoblju od 1. lipnja do 31. listopada.
Loženje vatre na otvorenom prostoru, tj. uporaba vatre izvan zatvorenih odnosno pokrivenih prostora, a posebice: spaljivanje suhe trave, korova, biljnog otpada, grmlja, gustog šumskog raslinja (šiblja) i šikara; spaljivanje papira, smeća i otpadaka; improvizirani roštilji i gradele; logorske vatre i sl., u razdoblju od 1. studenog do 31. svibnja može se obavljati ako je osoba prethodno obavijestila o tome neposredno ili putem telefona nadležnu vatrogasnu postrojbu i od iste ishodila odobrenje za loženje vatre na otvorenom prostoru. Nadležna vatrogasna postrojba smatra se vatrogasna postrojba koja se osniva za područje općine ili grada, prema mjestu loženja vatre na otvorenom prostoru.
Spaljivanje korova i loženje vatre na otvorenom prostoru za vrijeme vjetra i noći je zabranjeno, a za svako izazivanje požara iz nehaja predviđena je visoka novčana kazna.