Ustanova se sastoji od dva spojena objekta ukupnog grijanog prostora oko 4500 kvadrata koji su na raspolaganju za trenutno 72 korisnika Doma.
Projektom energetske obnove kompletno je obnovljena vanjska ovojnica objekta, zamijenjena je stolarija energetski učinkovitijom te je potpuno saniran krov smještajnog i restoranskog dijela objekta. Mjere energetske obnove rezultirale su smanjenjem emisije CO2 za čak 98 tisuća kilograma godišnje, a energetski razred objekta prešao je iz razreda D u razred A.
Već u prvoj, nepotpunoj sezoni grijanja, ustanova je potrošila za trećinu manje energenta za grijanje od ranijeg prosjeka i ostvarila znatne financijske uštede, a ujedno se podigla i kvaliteta života korisnika usluga u Domu.
Projekt je sa oko 42% sredstava financiran iz Europskog fonda za regionalni razvoj, 40% projekta financirano je nacionalnim sredstvima Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, dok je preostalih 18% vrijednosti projekta sufinancirala Šibensko-kninska županija kao osnivač ustanove i to putem HBOR kredita.
Ovim projektom nastavljen je uspješni niz energetskih obnova javnih ustanova kojima je osnivač Šibensko-kninska županija. Uz stručnu podršku Razvojne agencije u proteklih nekoliko godina energetski su obnovljene i 3 škole sa područja naše županije: OŠ Domovinske zahvalnosti Knin, SŠ Ivana Meštrovića u Drnišu i OŠ Kistanje.
Također, radovi na energetskoj obnovi još jedne ustanove za socijalnu skrb su pri samom završetku, a riječ je o preko 9 milijuna kuna vrijednom projektu energetske obnove Doma za starije i nemoćne osobe – Cvjetni dom Šibenik.
S obzirom na najavljene izdašne izvore financiranja iz EU fondova ciklus povlačenja EU sredstava za projekte energetske obnove zasigurno će se nastaviti, i to u znatno većem obimu.
Sufinanciranje ovakvih projekata planira se kroz Višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021.-2027. putem kojeg će Hrvatskoj na raspolaganju biti 13 milijardi eura, kao i kroz Europski fond za pravednu tranziciju te Modernizacijski fond.
Uz to, jedna od aktivnosti predviđenih za financiranje u okviru nadolazećeg Mehanizma za oporavak i otpornost je upravo obnova zgrada za koju se očekuje da će Hrvatskoj na raspolaganju biti 5,96 milijardi kuna.
Projekti energetske obnove zgrada i korištenja OIE jedan su od načina ostvarenja ciljeva kojima Europa i svi mi skupa težimo, a to je smanjenje emisije CO2, uštede u potrošnji energije te sve veći naglasak na generiranju energije iz obnovljivih izvora kako bi imali čistu i klimatski neutralnu Europu.