Kratak opis predavanja:
Tijekom posljednjih desetljeća, svjedoci smo rapidnih klimatskih promjena. U mediteranskom dijelu Republike Hrvatske navedene klimatske promjene osobito su se manifestirale sve učestalijom pojavom ljetnih požara otvorenih prostora koji su imali određeni negativni utjecaj na degradaciju tla, onečišćenje površinskih voda te promjene u krajoliku. Direktne posljedice požara otvorenih prostora su promjene fizikalnih, kemijskih i mikrobioloških značajki tla. Indirektne posljedice su narušavanje izgleda krajolika, te pojava erozije vjetrom i vodom, kao i blatnih tokova sa svim posljedicama po okoliš koje ovi procesi nose sa sobom. U RH najveću opasnost od požara ima mediteransko područje s gotovo 100.000 požara u razdoblju od 1998.-2021. godina.
Klimatske prilike koje postaju sve ekstremnije, te drastično smanjenje ruralnog stanovništva ukazuje da će požari otvorenih prostora u skoroj budućnosti biti sve veći problem.
Najefikasnija i najučinkovitija metoda u cilju sprječavanja i umanjenja posljedica pojave požara, a samim time i nepoželjnih promjena u okolišu je preventivno provođenje agrotehničkih i hidrotehničkih zahvata (agrošumarstvo, vodne akumulacije, gospodarenje biljnim ostacima u šumskom području) odmah u jesen godine kada su se požari pojavili, odnosno u rano proljeće naredne godine prije sezone požara. Nažalost, na problem požara zaboravi se odmah krajem ljetne sezone, a sjeti ih se ponovno s njihovom pojavom narednog proljeća/ljeta.
Sezona pojave otvorenih požara u RH sve je duža, a i požari otvorenih prostora pojavljuju se na geografskim širinama i dužinama gdje je to bilo nezamislivo do prije 10-tak godina.