Ministar je naglasio da uspostava učinkovitog i održivog sustava gospodarenja otpadom zahtijeva partnerski odnos svih sudionika: Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, jedinica lokalne i regionalne samouprave i građana. U tom kontekstu istaknuo je i važnost županija u razvoju projekata koji bi riješili obradu miješanog komunalnog otpada, ali i aktivnosti na povećanju količina odvojeno sakupljenog komunalnog otpada.
Potpredsjednik Hrvatske zajednice županija i koprivničko-križevački župan Darko Koren je istaknuo: "Centri za gospodarenje otpadom jedan su od ključnih elemenata za uspostavu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom te pitanja vezana uz njihovo djelovanje zahtijevaju odgovoran pristup svih sudionika. Promjene u sustavu, bile one pozitive ili negativne, odražavaju se na mikrorazini i građanima koji na primjeru svog naselja, općine, grada ili županije procjenjuju kvalitetu i održivost gospodarenja otpadom. Mogućnosti recikliranja sve su veće, a nove tehnologije u tom području su u zamahu i omogućuju ekološki prihvatljivije procese. Uspostava održivog sustava neće samo poboljšati kvalitetu života naših građana, već se tu otvaraju i ozbiljne prilike za razvoj tog segmenta gospodarstva i nova zapošljavanja." Dodao je da je svaki centar za gospodarenje otpadom individualni projekt pa, sukladno tome, treba pristupiti i rješenjima.
Kolegiju je prisustvovala i voditeljica Radne skupine za komunalne djelatnosti, zaštitu okoliša i prostorno uređenje u HZŽ dr.sc. Sanja Slavica Matešić koja će u okviru radne skupine pripremiti zaključke kolegija u svezi unaprjeđenja sustava gospodarenja otpadom te će isti biti upućeni Vladi RH.
Detaljno stanje stupnja realizacije sustava gospodarenja otpadom predstavio je Josip Grgić, voditelj Grupacije centara za gospodarenje otpadom u Republici Hrvatskoj. Od trinaest centara trenutno rade samo dva – Kaštijun i Marišćina, a Biljane Donje i Bikarac su u procesu izgradnje. Centri Piškornica, Doline, Tarno, Babina Gora, Lećevica i Lučino Razdolje su u postupku javne nabave za izgradnju, dok su Šagulje, Grad Zagreb i Orlovnjak u pripremi dokumentacije za prijavu projekata za EU sufinanciranje. Osnovna problematika koja se ovdje javlja je problem financiranja CGO u novom Operativnom razdoblju (OPKK 2014-2020 / ESIF 2021-2027) te zbrinjavanje goriva iz otpada i mogućnost izgradnje objekta za energetsku oporabu otpada.
Uz navedeno, na prvom kolegiju župana se raspravljalo i o planiranim aktivnostima Zajednice za naredno razdoblje gdje će poseban naglasak biti stavljen na sljedeće teme: efikasnije upravljanje školama i institucijama u nadležnosti županije, uvođenje kvalitetnog javnog linijskog prijevoza, decentralizacija dijela državne imovine EU projekti te pitanje rješavanja zahtjeva vezanih uz imovinsko-pravne odnose na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske.
Na kraju sjednice je dogovoreno kako će se u rujnu održati još jedan kolegij župana kao priprema za izbornu Skupštinu Hrvatske zajednice županija na kojoj će se birati novo vodstvo Zajednice za iduće dvije godine.