Institut za javne financije danas je predstavio rezultate velikog istraživanja transparentnosti proračuna lokalnih jedinica. Šibensko-kninska županija je objavila svih pet promatranih dokumenata i time ocijenjena najvišom ocjenom za transparentnost proračuna. Pored Šibensko-kninske županije odličnu ocjenu za transparentnost proračuna dobile su i Brodsko-posavska, Krapinsko-zagorska, Varaždinska i Zadarska županija.
U ovom se ciklusu istraživanja otvorenost mjerila brojem objavljenih proračunskih dokumenata u promatranom razdoblju od studenog 2014. do ožujka 2015., a to su: godišnje izvršenje proračuna za 2013., polugodišnje izvršenje proračuna za 2014., te prijedlog proračuna, izglasani proračun i proračun za građane za 2015. Budući da se promatra dostupnost pet proračunskih dokumenata, razina se otvorenosti kreće se od 0 do 5.
Ovim istraživanjem željelo se utvrditi količinu i pravovremenost objavljenih dokumenata, te kvalitetu službenih internetskih stranica jedinica područne (regionalne) i lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj. Po prvi puta je obuhvaćeno svih 576 lokalnih proračuna u Hrvatskoj. Premda se otvorenost (transparentnost) proračuna lokalnih jedinica s vremenom poboljšava, stanje je i dalje daleko od zadovoljavajućeg.
Na razini županija, po prosjeku je svojih lokalnih jedinica najotvorenija Karlovačka, a slijede je Primorsko-goranska i Šibensko-kninska županija. Na razini gradova 15 ih je ocijenjeno najvišom ocjenom, među kojima Šibenik i Vodice. Jedina od 428 općina koja je objavila sve tražene proračunske dokumente je Općina Viškovo.
Osim što objavljuju najveći broj dokumenata, zaključeno je da županije uglavnom imaju u prosjeku i kvalitetnije i lakše pretražive internetske stranice od gradova i općina. U tom pogledu među četiri županije istaknuta je i Šibensko-kninska županija.
Otvorenost (transparentnost) proračuna podrazumijeva mogućnost građana da dobiju potpune, točne, pravovremene i razumljive informacije o proračunu. Građanima omogućuje da se informiraju i utječu na odluke o prikupljanju i trošenju javnog novca, te tako utječu na što efikasnije prikupljanje javnih sredstava i ponudu javnih dobara i usluga, povećanje odgovornosti lokalnih vlasti i smanjenje mogućnosti za korupciju.