Uz župane, odnosno zamjenike župana, na sjednici je sudjelovao ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs vezano uz povećanje troškova energenata i prijevoz učenika. Županije, kao osnivači većine osnovnih i srednjih škola na području Republike Hrvatske, zbog poremećaja na svjetskom tržištu opskrbe, prvenstveno uzrokovane ratom u Ukrajini, dobivaju sve veće račune za troškove energenata i prijevoz učenika. Ti računi plaćaju se sredstvima za financiranje minimalnog financijskog standarda javnih potreba osnovnog i srednjeg školstva, tzv. decentraliziranim sredstvima koje osigurava Vlada Republike Hrvatske kroz Ministarstvo znanosti i obrazovanja.
"Velik broj osnivača osnovnih i srednjih škola i prije naglog i značajnog porasta troškova, osiguravala je značajna vlastita financijska sredstva za redovan rad osnovnih i srednjih škola. Bez obzira i na značajna ulaganja u energetsku učinkovitost zgrada osnovnih i srednjih škola njihovo održavanje postalo je značajna financijski teret za osnivače", rekao je predsjednik Hrvatske zajednice županija i župan Brodsko-posavske županije Danijel Marušić. Zamjenica župana Krapinsko-zagorske županije Jasna Petek istaknula je da su decentralizirana sredstva ostala na istoj razini, a očekuje se povećanje cijene energenata od 300 do 500 posto, uz povećanje životnih troškova oko 30 posto. Petek je apelirala na Ministarstvo znanosti i obrazovanja da uzme u obzir povećanje cijena u sljedećem rebalansu proračuna.
Ministar Fuchs je rekao da je Ministarstvo svjesno povećanja cijena energenata uslijed pandemije koronavirusa i rata u Ukrajini, ali i višestrukih povećanja troškova ne samo u vrtićima, osnovnim i srednjim školama, već i institutima i sveučilištima. Ministarstvo će dati podršku povećanju decentraliziranih sredstava, ali ističe da o državnom proračunu brine Ministarstvo financija. "Vlada RH je svjesna tih problema i ja vjerujem da će doći do pomaka unutar decentraliziranih sredstava", poručio je ministar Fuchs.
Potpredsjednik Hrvatske zajednice županija i župan Koprivničko-križevačke županije Darko Koren upozorio je i na povećanje rashoda poslovanja u školama: "Tržišno povećanje cijena energenata i troškova održavanja objekata kao i potpis Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama uvelike utječu na povećanje rashoda poslovanja osnovnih i srednjih škola, koji se financiraju iz decentraliziranih sredstava".
U nastavku sjednice razgovaralo se o pitanju bespravne gradnje. U tijeku su postupci izmjena i dopuna Zakona o poljoprivrednom zemljištu i Zakona o šumama, a kroz nekoliko predloženih točaka moglo bi se postići efikasno suzbijanje bespravne gradnje u relativno kratkom roku: "Bespravna gradnja najčešće počinje parceliranjem poljoprivrednog i šumskog zemljišta na kojemu se bespravno gradi, a nakon toga jedinice lokalne i područne samouprave moraju voditi brigu o cijeloj infrastrukturi. Osmislili smo konkretne prijedloge za Ministarstvu, međutim potrebno je uključiti sve dionike – uključujući Državnu geodetsku upravu, Državni inspektorat, tijela graditeljstva i Komunalno redarstvo", zaključio je Miletić.
Projekt "Škola i zajednica" ima za cilj promjenu perspektive u građanskom odgoju i obrazovanju kako bi se škola približila zajednici i zajednica školi. "Županije i gradovi su jednako važni kao i državna razina, a ŠiZ je inovativno i jedinstveno odgojno-obrazovno iskustvo za sve", rekao je Boris Jokić s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu. Predmet "Škola i zajednica" utemeljen je na pristupima aktivnog proučavanja i učenja – prije svega učenje zalaganjem u zajednici, projektno te istraživačko proučavanje i učenje. Korištenjem metoda suradničkoga i iskustvenoga učenja osigurava se demokratsko okružje u kojem učenici sami prepoznaju i analiziraju pojave važne za njihov život. Jokić ističe da je bitan intenzivan pristup nastavnika koji će svoje učenike aktivirati na rješavanje izazova u zajednici.
Projekt se po prvi puta provodi u Prvoj riječkoj hrvatskoj gimnaziji, a u školskoj godini 22./23. želi ga 17 od 29 srednjih škola s područja Primorsko-goranske županije, 49 od 56 zagrebačkih srednjih škola , a na području Krapinsko-zagorske županije žele ga implementirati sve srednje škole. Kurikulum nastavnog predmeta "Škola i zajednica" možete pronaći na POVEZNICI.
O položaju Hrvata u Republici Srbiji govorili su Jasna Vojnić, predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća u Republici Srbiji kao i Tomislav Žigmanov, ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata. Hrvati u Republici Srbiji su višestoljetno domicilno stanovništvo koje je prošlo kroz složene migracijske procese - s različitih područja današnjih država Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine naseljavaju teritorij Bačke, Srijema i, u manjem broju, Banata.
Budućnost Hrvata u Srbiji ovisit će o demokratskom razvoju Srbije i pratećem procesu europeizacije pravnoga, institucionalnog i političkog okvira, ekonomskim prilikama, hrvatsko-srpskim odnosima, naravi i učincima bilateralnih odnosa između Republike Hrvatske i Republike Srbije, diplomatskom zauzimanju svih razina vlasti Hrvatske na rješavanju problema Hrvata u Srbiji, spremnosti pripadnika zajednice za korištenje manjinskih prava te uspješnosti vodstva hrvatske zajednice u kreiranju politika i razvoju manjinske institucionalne infrastrukture.