Uvodnim obraćanjem predsjednice Gudrun Mosler-Törnström u Strasbourgu je započelo 33. zasjedanje Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti Vijeća Europe. „Prije godinu dana kada sam odabrana za predsjednicu, posebno sam istaknula važnost konstantne borbe za temeljne vrijednosti Kongresa – vladavinu prava, demokracije i ljudskih prava.“, istaknula je i dodala kako se Europa neprestano suočava s ozbiljnim prijetnjama poput populizma, sebičnosti, intolerancije, nacionalizma te ekstremističkog ...
Uvodnim obraćanjem predsjednice Gudrun Mosler-Törnström u Strasbourgu je započelo 33. zasjedanje Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti Vijeća Europe. „Prije godinu dana kada sam odabrana za predsjednicu, posebno sam istaknula važnost konstantne borbe za temeljne vrijednosti Kongresa – vladavinu prava, demokracije i ljudskih prava.“, istaknula je i dodala kako se Europa neprestano suočava s ozbiljnim prijetnjama poput populizma, sebičnosti, intolerancije, nacionalizma te ekstremističkog nasilja koje može dovesti do destabilizacije demokratske kulture u našem društvu. „Suočeni s ovim izazovima naš Kongres, kao predstavnik više od 200.000 lokalnih i regionalnih jedinica, može pomoći ublažavanju napetosti, a Europa kojoj mi težimo je Europa solidarnosti temeljena na jakim lokalnim i regionalnim jedinicama.“- zaključila je Mosler-Törnström. Članovi Kongresa složili su se kako je upravo glavna zadaća Kongresa održavanje stabilnosti u europskim zemljama i zaključili kako ne smiju stati raditi na ostvarivanju tog cilja.
U nastavku plenarne sjednice članovi Kongresa su raspravljali o češkom predsjedanju Odborom ministara Vijeća Europe. Uslijedila je točka o stanju lokalne i regionalne demokracije u Srbiji gdje je u raspravi sudjelovao i voditelj hrvatske delegacije Goran Pauk.
U svom se izlaganju osvrnuo na dijelove izvješća u kojima se rat na području bivše Jugoslavije tijekom ranih 90-ih navodi kao "balkanski ratovi": "Hrvatsko izaslanstvo snažno se protivi pojmu "balkanski ratovi" jer taj termin ne opisuje stvarnost sukoba koji su se dogodili u našoj zemlji i regiji. Dokazano je, ali i potvrđeno brojnim odlukama Haaškog suda, da Hrvatska nije sudjelovala u tzv. "balkanskim ratovima" već se branila nakon napada. Stoga tražimo da pojam "balkanski ratovi" ispravimo u izvješću. To tražimo zbog odgovornosti prema povijesnoj istini, kao i poštovanja prema žrtvama rata." istaknuo je župan Pauk dodavši kako podupire sve napore Republike Srpske u izgradnji snažne lokalne i regionalne demokracije.
Dodatnu vrijednost sjednici dali su mladi delegati od 16 do 30 godina iz 39 zemalja koji su predstavili projekte promocije Kongresa i uključenosti mladih u donošenje odluka u lokalnim i regionalnim zajednicama diljem Europe te su svojim konstruktivnim kritikama dali prijedloge na ostale točke cijele sjednice. Uzimajući u obzir kako je glavna tema ovogodišnjih zasjedanja Kongresa "Decentralizacijske politike za uspješnu integraciju migranata" tako je i ovog puta velika pažnja posvećena upravo ovoj temi. Kako je istaknula Mosler-Törnström, Kongres je već izradio nekoliko izvještaja na temu integracije migranata, a današnja sjednica bila je prilika da se sa svojim pričama predstavi troje mladih migranata čijih se sudbina ti izvještaji direktno dotiču. Svoju priču tako su s članovima ispričali Maria iz Sirije, Mustafa iz Somalije i Abdulmalik iz Afganistana.
Uz predsjednika Hrvatske zajednice županija i šibensko-kninskog župana Gorana Pauka, na plenarnoj sjednici sudjeluju i Ivan Hanžek, gradonačelnik Zaboka te Antonija Jozić, gradonačelnica Pleternice.